Krajem prošle godine bilo je čak 59.656 manje osiguranika nego krajem 2008. godine i 34.271 osiguranika manje nego krajem 2007. Tako je lani u odnosu na 2008. godinu nestao grad veličine Pule nastanjen osiguranicima koji uplaćuju mirovinski doprinos.
U prosincu prošle godine Hrvatska je imala 1,54 milijuna osiguranika, 2,54 posto više nego krajem prethodne godine, a ta je godišnja stopa rasta osiguranika najveća od 2007. Ni taj skok nije pomogao da broj osiguranika dosegne pretkriznu 2007. i 2008. godinu, a kada bi se umjesto stanja s kraja godine gledao prosječni godišnji broj osiguranika, onda je lanjskih prosječnih 1,56 milijuna osiguranika manje nego ih je bilo u 2007., 2008., i 2009.
UKLJUČENI VOLONTERI I DRUGI
Tih godina Hrvatska još nije bila u EU-u i nije imala iseljavanje kakvo bilježi proteklih godina.
Iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) ističu da u svojim statističkim evidencijama, kao osiguranike vode osiguranike kod pravnih osoba i Hrvatske vojske te osiguranike s otvorenom prijavom na osiguranje poput volontera, osobe na stručnom osposobljavanju, osobe s produženim osiguranjem i drugo. Te se osobe ne mogu smatrati zaposlenima i Državni zavod za statistiku ih ne uključuje u svoja izvješća o zaposlenosti, a jedina dva službena izvora na temelju kojih se može govoriti o padu ili rastu zaposlenosti podaci su Državnog zavoda za statistiku o broju zaposlenih prikupljenog iz poreznih obrazaca JOPPD-a i Anketa o radnoj snazi.
HZMO je objavio podatke o broju osiguranika i umirovljenika od 1980. do danas. Tako je u Hrvatskoj te daleke 1980. godine bilo 1,8 milijuna osiguranika i 449.080 umirovljenika, 4,04 osiguranika na svakog umirovljenika, u 1990. na jednog umirovljenika od njih 655.788 bilo je tri osiguranika, a 1,97 milijuna ljudi uplaćivalo je doprinose u mirovinski fond.
U idućih pet ratnih godina broj zaposlenih kliznuo je na 1,57 milijuna, a nabujao je broj umirovljenika na njih 865.769 te je 1995. bilo samo 1,81 osiguranik na jednog umirovljenika. Pretkrizne 2008. bilo je 1,6 milijuna osiguranika i 1,15 milijuna umirovljenika, i njihov je odnos bio 1,4 osiguranika na svakog umirovljenika, a prošla godina je okončana s omjerom od 1,25 uplatitelja mirovinskih doprinosa na jednog od 1,24 milijuna umirovljenika.
Pitate li analitičare HZMO-a koji gradovi u Hrvatskoj imaju najpovoljniji odnos broja osiguranika i umirovljenika bez problema će istaknuti Varaždin, Čakovec, Zabok, Zagreb i Dubrovnik. To su jedini gradovi u zemlji u kojima na svakog umirovljenika dolazi dva i više uplatitelja doprinosa.
SIJEDA MOSLAVINA
Varaždin je vodeći – tamo 2,55 osiguranika dolazi po svakom od 13.023 umirovljenika, u Čakovcu je 2,46 osiguranika po umirovljeniku, u Zaboku 2,26, dok u Zagrebu 2,25 osiguranika dolazi na svakog od 204.855 umirovljenika. Peti je Dubrovnik s 2,05 osiguranika na svakog od 11.950 umirovljenika.
Zadar je na 10. mjestu s 1,79 osiguranika po svakom od 20.180 umirovljenika, Split je na 13. mjestu s 1,65 uplatitelja mirovinskog doprinosa na svakog od 49.967 umirovljenika, a Šibenik je 19. sa samo 1,29 osiguranika na 14.691 umirovljenika. Najslabiji omjer ima Velika Gorica gdje je gotovo izjednačen broj osiguranika i umirovljenika jer je omjer 1,04 osiguranik na jednog umirovljenika.
Među županijama najbolji omjer osiguranika ima Međimurska gdje 1,65 osiguranika dolazi na svakog od 25.087 umirovljenika. Najslabija je Sisačko-moslavačka županija gdje je broj umirovljenika premašio broj osiguranika. Tako je u toj županiji 40.729 osiguranika i 45.002 umirovljenika i na svakog umirovljenika statistika računa samo 0,91 osiguranika.
Izvor: Slobodna Dalmacija
